U vrijeme dok su učenici kantona Luzern i Obwalden na školskim praznicima, ulicama grada Luzerna i okolicom, prošetat će brojne maskirane grupe uz neizostavu glazbenu pratnju i brojne konfete kojima će razveseliti i mlade i stare.

A mi ćemo im se pridružiti pjesmom Maškare  i  šarenim kostimima :

„Ti ne znaš da san sinoć
U maškarama bija
Pripoznala me nisi
U vrići san se krija

A tamo si me čeka
Pred vratima portuna
Pripoznao me nisi
U vešti od lancuna

Maškare ča mogu maškare ..“

Ovako je to zvučalo na Festivalu zabavne glazbe u Splitu 1962.godine kad je pjesma prvi puta izvedena: http://www.splitskifestival.com/program.php?p=135&s=1739

Još u davno vrijeme ljudi su prerušavanjem tjerali zimu i prizivali proljeće, a pritom se i dobro zabavljali. Taj se običaj zadržao sve do danas.

Počeci fašnika vezani su uz pravilo nastalo u 9. stoljeću koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (bezmesna nedjelja). Kako bi narod lakše izgovarao te riječi, nastao je skraćeni oblik karneval ili mesopust.

Danas riječ karneval označava maškaranje u primorskim gradovima naše zemlje, a fašnik u kontinentalnim. Na fašnički dan kuha se zelje, žganci, govedina, peče purica ili guska i krafne (pokladnice).

Nakon pokladnog utorka dolazi Čista srijeda i karneval završava. Tog dana se lutka fašnik, krivac zbog sveg lošeg u protekloj godini, svečano spali. Prije pogubljenja prethodi mu suđenje u kojem sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj i tugujuća rodbina. Fašnička lutka izrađena je od slame, krpa ili starog odijela. Njegovim spaljivanjem završava vrijeme ludorija i započinje korizmeno razdoblje od 40 dana koje prethodi Uskrsu.  Maske se spremaju u ormar i ponovno postajemo oni obični – mi !

Likovne radove učenici su  izradili u sklopu hrvatske nastave u mjestima  Emmenbrücke  i  Luzern.