Srednja škola HN Aarau kreativnošću je obilježila 26. rujna, Europski dan jezika.
Svake se godine 26. rujna diljem Europe slavi Europski dan jezika. S ciljem poticanja, poštivanja i njegovanja jezične različitosti, višejezičnosti, multikulturalizma i cjeloživotnog učenja, Europski dan jezika utemeljili su u Strasbourgu 2001. godine, u Europskoj godini jezika, Vijeće Europe i Europska unija.
Uvjereni da se jezičnim različitostima njeguje i potiče multikulturalnost, jezik se danas smatra ključnim elementom u vrjednovanju i očuvanju bogatstva kulturnog nasljeđa dvjestotinjak jezika Starog kontinenta, a 800 milijuna Europljana zastupanih u Vijeću Europe potiču se na učenje što više jezika u svim dobnim skupinama, u školama, izvan školskih ustanova te u sklopu državnih ustanova i institucija.. Iz tog se razloga, diljem Europe organiziraju različite aktivnosti poput jezičnih učionica, konferencija i medijskih programa, kako bi se podigla razina javne svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja jezika, kako materinskog, tako i drugog i stranog.
U sklopu hrvatske nastave treće razine prepoznali smo važnost pridruživanja obilježavanju jer jezici proširuju um, otvaraju nove horizonte, a povećavaju i izglede za zapošljavanje. Bavili smo se uvodnom temom brojnosti, srodnosti i posebnostima europskih, ali i svjetskih jezika. Učeći o zahtjevnijim jezicima, iznenadila nas je činjenica da je najteži jezik svijeta – poljski! U stopu ga prate finski, mađarski, estonski, ukrajinski, ruski, ali i hrvatski jezik. Zahtjevnošću učenja izdvajaju se japanski i kineski te francuski.
Zatim smo se bavili izrekom Koliko jezika poznaješ, toliko (ljudi) vrijediš, koja je u moderno doba postala imperativom, zapisujući je na nekoliko svjetskih jezika, a dotaknuli smo se i podatka iz istraživanja o poznavanju stranih jezika na hrvatskom tržištu rada.
U sklopu važnosti poznavanja i njegovanja materinskog jezika istaknuli smo okolnosti u kojima je hrvatski jezik postao službenim u javnoj uporabi još davne 1847., a sada i kao 24. službeni jezik Europske unije. Istaknuta je prezasićenost anglizmima u biznisu i, u sklopu brige o jeziku, potreba da se oni zamjene hrvatskim inačicama.
Zabavio nas je na nizu primjera, poput škvadra i fensi, sraz koji se javlja u jeziku starijih i mlađih generacija. Iz brojke od približno 400 000 hrvatskih riječi i niza zanimljivosti vezanih uz njih izdvojili smo najdužu hrvatsku riječ, mjesto u RH s najduljim nazivom te riječi koje su iz hrvatskog ušle u mnoge druge europske jezike.
Također, saznali smo da i jezici umiru, ali da ih ima i umjetno stvaranih za potrebe romana i ekrana, poput vilenjačkog, klingonskog, na'vi i sličnih jezika.
Rezultat našeg učenja prigodni je plakat koji dijelimo s vama. Živjele kulturne i jezične različitosti!
Izvori:
Cialis mohou být získat v různých země, a to není ohromující. Vše se dá vysvětlete. Téměř všichni. V zemi, jako je České má objasnění pro vše, co se děje a vláda to ví.
