Autor: Maja Crnjac

Školsku godinu počeli smo s proučavanjem animiranoga filma Zagrebačke škole crtanoga filma. Svjetski kritičari 1958. godine utemeljili novi pojam u svjetskom animiranom filmu  „Zagrebačka škola crtanoga filma“ i to nakon što su se na festivalu u Cannesu prikazali najpoznatiji filmovi koji su nastali od početka djelovanja škole tijekom 1950-ih godina. Prema nekim povjesničarima umjetnosti, pojava animiranog filma zagrebačkih crtača i animatora, bila je jedna od samo tri povijesne situacije kada je hrvatska umjetnost bila prepoznata i relevantna u cijeloj Europi.

Počeci škole vezuju se uz rad na kratkim promidžbenim filmovima (reklamama) u kojima su crtači i animatori prekinuli s koncepcijom diznijevske pune animacije, punoga prostora i punoga pokreta. Oni su naspram toga ponudili reduciranu animaciju, uveli plošnost, prostor dviju dimenzija i geometričnost likova. Koncept su nastavili i u izradi animiranih filmova koji su donijeli geometričnost, plošnost i skraćenu animaciju. Likovi su u njihovim crtićima izgledali drugačije od diznijevskih (holivudskih) proizvoda, jer su vrlo često crtači koristili šestar i ravnalo kada su crtali. Zagrebačka škola pratila je suvremene koncepte u likovnoj umjetnosti (avangardizam, grafički dizajn) i zbivanja u području istraživanja zvuka. Tako glazba postaje dio sadržaja ili kontrapunkt filmskoj slici. Crtići Zagrebačke škole su izrazito intelektualni i parodiraju žanrovske postave dječjih filmova, a često su i filozofični u porukama jer često tematiziraju otuđenost suvremenog čovjeka.

Vrhunac djelovanja škole bio je 10-minutni film Dušana Vukotića Surogat (1961.) s reduciranom animacijom i scenografijom koji je 1962. godine nagrađen nagradom Oscar. U njemu se također tematizira neljudskost modernog društva kroz priču o čovjeku koji dolazi na plažu i, sve što mu treba za zabavu, od prostirke i pecaljke, do ribe i djevojke, napuhne.

Učenici prve razine imali su za zadatak nacrtati likove inspirirane crtićima koje smo gledali (Inspektor Maska, Maxi Cat, Profesor Baltazar, Škola hodanja, Piccolo) i naglasiti geometričnost u crtanju lika kao i plošni prostor. Učenici druge razine proučavali su likovne karakteristike crtića (Veliki strah, Surogat) i interpretirali smo poruke koje oni donose. Zaključili smo da je surogatstvo (zamjene za autentične osjećaje, doživljaje i oduševljenje) itekako prisutno u našem društvu. Čovjek koji sve što mu treba za materijalni komfor, jednostavno napuhne i tako stvara lažni svijet, može kao lik u crtiću i sam na kraju biti ispuhan.