Tražilica

07908739
Danas
Ovaj tjedan
Ovaj mjesec
Ukupno posjeta
215
6731
24392
7908739
RSS

Autor: Maja Crnjac

 

Fantastična priča o dječaku koji ne želi odrasti, ugledala je svijetlo dana prvotno kao dramski komad 1904. godine, a zatim kao roman Peter and Wendy škotski pisac James Matthew Barrie oblikovao ga je 1911. godine. Taj je roman posao klasikom dječje književnosti i mnogi drugi pisci su bili pod utjecajem toga djela. Roman se sastoji od 17 poglavlja koji prate događaje oko neobičnog dječaka koji živi u Nigdjezemskoj. Mnogobrojni povjesničari književnosti vjeruju da je osobno životno iskustvo pisca J. M. Barrie utjecalo na njegov književni rad (to je najbolje pretočeno u izvrsnom filmu Finding Neverland Marca Forstera iz 2004. godine). Na početku 20. stoljeća mnogobrojna djeca srednjeg društvenoga sloja bila su prisiljena brzo odrasti i morala su raditi u tvornicama. Djetinjstvo je tako bilo prekinuto za mnogobrojnu djecu koja su se morala suočiti s problemima odraslih ljudi. Upravo su te povijesne i društvene okolnosti utjecale na pisanje J. M. Barriea i na njegovo stvaranje romana Peter Pan.

Taj roman tematizira dva ključna motiva, trajno djetinjstvo i postupno odrastanje, kroz dva središnja lika, Petra i Wendy. Petar je predstavnik svega dječjeg. Nosi dječji pristup životu, prijazan je, pustolovnog duha, sve može učiniti, vješt je u oponašanju i kopiranju glasova, njegov pogled na smrt je tipično dječji, on ne osjeća bol zbog smrti najbližih, sklon je izljevima dječje ljutnje, zaboravan je prema onome što nije sretna uspomena. S druge strane, Wendy je djevojčica koja na početku priče posjeduje tipične dječje osobine, uživa u pričanju priča i fantaziranju, a ambicija joj je da izbjegne odrastanje. No, putovanje u Nigdjezemsku i pustolovine koje proživljava je mijenjaju i ona postaje svjesna kako je sve odraslija, prihvaća sazrijevanje i odrastanje te propituje svoje obveze i ulogu djeteta u obitelji. Uloga surogat majke izgubljenim dječacima također je na to utjecala. Kako su i ostali dječaci napustili Nigdjezemsku gdje nema rada niti odgovornosti, možemo zaključiti kako je piščev stav i vrijednost koju je prenio svojim čitateljima kako je odrastanje neizbježno i kako mu svi podliježu, osim naravno Petra Pana.

Ono što je ključno obilježje dječje književnosti jest prikazivanje putovanja i pustolovina iza kojega se lik mijenja, preuzima nove zadatke i prihvaća nove vrijednosti. Upravo se to istaknulo preko lika Wendy koja razmišlja zrelije i odraslije nego li na početku priče. Ovaj roman posjeduje i druge važne osobine dječje književnosti. Fabula ima fantastične elemente, kao što su nestvarna putovanja, alternativni svijet, druženje s vilama, nadnaravna bića, iznenadni obrati u fabuli. Prostor je predočen kao dječje shvaćanje prostora, gdje su nevažne točne lokacijske oznake, bitne su vizualne i iskustvene. Pripovijedanje je dinamično, jednostavno, reducirani su opisi i djelo je kratko s brzim ritmom rečenice. Napetost se spretno gradi.

Recepcija romana i utjecaj koji je imao tijekom više od jednog stoljeća posebno je poglavlje. Oko lika Petra Pana razvila se i posebna psihijatrijska teorija o osobi koja odbija odrasti (sindrom Petra Pana).  Posebnu važnost za današnju djecu u recepciji priče o Petru Panu imaju suvremeni mediji, odnosno prvenstveno filmske i animirane adaptacije ovoga romana (Peter Pan 1953., Hook, 1991., Return to Never Land 2002., Peter Pan 2003., Tinker Bell 2008.). Upravo su oni podigli popularnost ovome romanu i vrlo često djeca prvo pogledaju jednu od filmskih prilagodbi nakon kojega čitaju roman.

I danas su lik Petra Pana i Nigdjezemska sinonimi djetinjstva. Djeca se lako poistovjete s time likom i premda svi neminovno odrastamo, ovaj lik jedini je i jedinstven upravo jer ima privilegiju živjeti u vječnosti kao dijete.

Na nastavi smo se upoznali s pričom o Petru Panu, čitali skraćene verzije priče i gledali popularne obrade u obliku animiranih filmova. Zadatak učenika bio je napraviti plakat koji donosi kratku analizu priče. Na sljedećim slikama nalaze se radovi učenika.

Zaključili smo kako je djetinjstvo najljepše doba u životu i kako trebamo što više uživati u maštanju, stvaranju i igranju jer ćemo se tih trenutaka u budućnosti najviše sjećati.

 

 
 
Powered by Phoca Gallery