Autor: Maja Crnjac

Za razliku od najvećeg dijela odraslih koje zanima politička, ratna i vojna povijest (što se najbolje može uočiti u hrvatskim medijima koji neprestano ističu te teme), učenike Hrvatske nastave zanima kulturna povijest, povijest umjetnosti, glazbe, gradova, prehrane, stanovanja, djetinjstva …

Stoga smo pozornost posvetili povijesti dječje mode. Učenici su se upoznali kako na temelju slikarskih portreta, fotografija i modnih ilustracija možemo proučavati dječju modu kroz stoljeća.

Dječja moda se sve do 20. stoljeća temeljila na modi odraslih, postojala je klasna distinkcija i vrlo često su djeca tijekom portretiranja nosili „svo bogatstvo na sebi“ kao i njihovi roditelji. Učenici su pogledali slike djece na portretima od 15. stoljeća do danas. Saznali su da su se dječaci sve do pete godine oblačili poput djevojčica. Isto tako, da se boje plava i ružičasta kao pokazatelji spolnog identiteta novorođenih beba i male djece, koriste tek od 20. stoljeća.

Učenici su zaključili kako način odijevanja djece u 20. stoljeću omogućuje slobodu kretanja i bavljenje sportom, što nije bio slučaj u stoljećima prije kada su djeca morala nositi steznike, krinoline, trodijelna odjela, čipkaste ovratnike i nakit.

Učenica Ivona (7. r.) priredila je plakat o povijesti dječje mode, a ostali su iskoristili dio sata i okušali se kao dizajneri ljetnih odjevnih kombinacija.

Razgovarali smo i o suvremenoj dječjoj modi i načinu kako se djeca danas odijevaju. Učenici vole žive boje, majice s različitim crtežima, tenisice, udobne hlače. Raspravili smo i o školskoj uniformi (da ili ne, pobijedilo je DA). Učenici svjedoče kako ponekad u školi ima podsmijeha i izrugivanja njihovih kolega zbog načina kako se odijevaju. Kao zaključak učenici smatraju da je ipak važno pamtiti i ravnati se u životu izrekom kako odijelo ne čini čovjeka.