Prostor Republike Hrvatske od najstarijih vremena je bio naseljen i stoga obiluje prapovijesnim nalazištima. Jedno od najbogatijih i najpoznatijih nalazišta iz kamenog doba u ovom dijelu Europe jest špilja na Hušnjakovu brdu kod Krapine.

Tijekom ljeta 1899. g. učitelj Josip Rehorić primijetio je neobični nalaz pepela ispod naslaga pijeska u špilji na Hušnjakovom brdu pokraj Krapine u blizini rijeke Krapinice. Ubrzo je svoje otkriće dojavio znanstveniku Dragutinu Gorjanoviću- Krambergeru koji potom započinje iskopavanja. Fosilni ostaci pračovjeka prvi su puta razaznati 23. kolovoza 1899. g.

Iskopavanja nastavljena u idućih nekoliko godina (1900.-1905.) donijela su na svjetlo dana najveću zbirku ostataka neandertalskog čovjeka u Europi. Zbirka je danas sastavni dio Geološko- paleontološkog odjela Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, a dio zbirke može se vidjeti i u stalnom postavu muzeja u okviru samog nalazišta. 2010. g. otvoren je novi suvremeni Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini.

Ovu zanimljivu temu iz prapovijesti proučavali su učenici Hrvatske nastave  iz Arbona, St. Gallena, Balgacha, Heerbrugga i Uzwila. Svoja saznanja oružju i oruđu, prehrani, lovu i općenito o načinu života neandertalaca na krapinskom području prenijeli su na plakate koje možete pogledati u galeriji.