Dani hrvatskog jezika (11.-17. ožujka) su spomen-dani na zbivanja iz 1967. kada je potpisana Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, međaš novije hrvatske povijesti i važan dokument u povijesti hrvatskog jezika kojim se tražilo zaustavljanje jezične i kulturne unitarizacije te jednakopravan položaj hrvatskog jezika u ondašnjoj jugoslavenskoj federaciji.
Ove dane posvetili smo istraživanju germanizama - posuđenica i usvojenica iz njemačkog jezika. U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik (procjenjuje se na najmanje dvije tisuće), a najviše ih je u kajkavskome narječju i zagrebačkome govoru. Posljedica je to višestoljetnih političkih, kulturnih i ekonomskih hrvatsko-njemačkih dodira, ali i činjenice da je njemački neko vrijeme bio službenim jezikom u Hrvatskoj (1849.-1860.).
Učenici su načinili popis najčešćih germanizama koje koriste u razgovornome jeziku i naučili kojim ih riječima treba zamijeniti kada govorimo standardnim hrvatskim jezikom.
beštek > pribor za jelo šlank > mršav
bina > pozornica šteker > utičnica
farba > boja štof > materijal
flaša > boca štrik > konop, uže
friško > svježe vekerica > budilica
plac > trg veš > rublje
sokna > čarapa ziher > sigurno
Cialis moci být získat v různých státy, a to není ohromující. Vše se dá vysvětlete. Téměř všechny. V zemi, jako je České má vysvětlení pro všichni, co se děje a vláda to ví.
