Jedan naš susret posvetili smo igri. Zašto? Zato, što je igra jako, jako važna. Igra je djeci važna poput sna, ali je često podcijenjena od strane odraslih u današnjem užurbanom i prezaposlenom svijetu.
Igra je sredstvo putem kojeg djeca upoznaju svijet oko sebe i jako je važno da djeca imaju priliku se igrati, jer ako im se to uskrati, gotovo kao da im se uskratio jedan od osjeta.
Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva svoje mogućnosti. Igra je primarni način učenja o sebi, drugima i okolin. Djetinjstvo bez igre i druženja s prijateljima je nezamislivo. Igra je kreativna jer uključuje maštu i originalne ideja kako bi se stvorilo nešto novo.
Važnost igre su prepoznali još i stari Grci pa je tako Aristotel tvrdio da bi se igra trebala doživljavati kao lijek, zbog svoje izrazite važnosti u svačijem životu, ne samo životu djeteta.
Igra razvija i jača motoričke, emocionalne, kognitivne, socijalne, govorne vještine i samopozdanje.
Što trebamo znati o dječjoj igri:
- Kroz igru djeca uče bolje
- Igra priprema djecu za obrazovanje i život
- Igra je zdrava – jača koordinaciju pokreta i stimulira mozak (potiče kreativnost i rješavanje problema)
- Uči djecu novim stvarima i jača samopouzdanje
- Igra je pravo djeteta (Prema Konvenciji o dječjim pravima)
- Socijalne vještine koje uče pomažu im kasnije u socijalnim interakcijama i novim prijateljstvima
- Omogućuje kontekst u kojem roditelji uče dijete primjerenom ponašanju, pravilima ponašanja, društvenim pravilima zajednice, odnosu prema drugima
Podjela igara s obzirom na spoznajnu razinu, odnosno dob:
1. Funkcionalna – jednostavni mišićni pokreti koji se ponavljaju s predmetima ili bez njih (npr. tresenje zvečke)
2. Konstruktivna – baratanje predmetima s namjerom da se nešto od njih stvori (npr. gradnja kule od kocaka)
3. Igra pretvaranja – upotreba predmeta ili ljudi kao simbola za nešto što oni inače nisu; simbolička igra (npr. pretvaranje da je fotelja auto)
4. Igre s pravilima – igranje igara u skladu s unaprijed poznatim pravilima i ograničenjima (npr. "Čovječe, ne ljuti se“)
Djeci je potrebno nekoliko vrsta igara.
Energična igra se odvija na otvorenom i uključuje fizičku aktivnost. Ako nemate vrt ili živite u prometnoj ulici, pronađite igralište, aktivan klub ili igraonicu za svoje dijete.
Zajednička igrasama po sebi govori da vaše dijete ima potrebu za igrom sa svojim vršnjacima ili prijateljima. Igra u školi je ograničena, ali je ipak igra, pa često puta dolazak kući vašem djetetu daje osjećaj usamljenosti. Omogućite djetetu igru i druženje s vršnjacima i izvan škole ili vrtića.
Maštovita igra je ona u kojoj dijete samo sebi stvori imaginarnu igru. To su igre poput traženja izgubljenog blaga, zanimanja ili igre s izmišljenim prijateljima.
Kreativna igrauključuje nered, ali i zabavu. Kreativnost upotrijebite i kod svakodnevnih obaveza i poslova kao što su večernje kupanje ili pečenje kolača.
Odvojite barem sat vremena dnevno za igru sa svojim djetetom. Dopustite mu da sam bira kako će se i s čime igrati.
Dragi roditelji, bake i djedovi igrajte se s djecom, jer igra je lijek i za njih i za vas
